Razvoj IT infrastrukture u Srbiji prati razvoj ove industrije, ali ukoliko dođe do njenog usporenja, to može ostaviti velike posledice po njen dalji razvoj. Prve aukcije za 5G mrežu možemo očekivati za godinu dana.
Branko Mirković, rukovodilac službe za mreže, usluge i elektronsku opremu Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) ocenjuje da je razvoj telekomunikacione infrastrukture u Srbiji u prethodnih 10, pa i nešto više godina bio izuzetno dinamičan.
“Pojava novih elektronskih komunikacionih usluga na tržištu i relativno brze promene tehnologija i primenjenih tehničkih rešenja uzrokovale su intenzivan razvoj ove infrastrukture u Srbiji. To se najbolje ogleda kroz realizovane investicije u telekomunikacioni sektor koje su, prema podacima operatora, posmatrano u 2023. godini iznosile više od 420 odsto u odnosu na 2014. godinu i od kojih značajan deo predstavlja ulaganje u razvoj infrastrukture”, smatra Mirković.
Dr Nenad Krajnović tehnički direktor Serbian Open Xchange pojašnjava da je IT infrastruktura veoma širok pojam koji obuhvata komunikacionu infrastrukturu, hardverske resurse i softver koji se izvršava na navedenom hardveru.
Po njegovom viđenju, komunikaciona infrastruktura je solidno razvijena u poređenju sa evropskim zemljama - mreža optičkih kablova stiže do svih značajnijih gradova a intezivno se razvijaju i gradske optičke mreže.
“Naravno, postoje zemlje koje su u tome daleko ispred nas, poput Južne Koreje ili Japana ali zato postoji mnogo veći broj zemalja koji je iza nas”, kaže Krajnović.
Hardverski resursi su, dodaje, nešto što se ne proizvodi u Srbiji već se uvozi.
“Značajne količine hardverskih resursa su na raspolaganju kompanijama i pojedincima. Sve to je koncentrisano u nekoliko velikih data centara u zemlji kao i u pojedinačnim malim data centrima kompanija”, rekao je Krajnović.
Na polju softverskih resursa, po njegovoj oceni, možda smo i najdalje otišli jer u Srbiji trenutno posluje veliki broj softverskih kompanija koji razvijaju softver za svetsko i za domaće tržište.
“Ubrzana digitalizacija ili da kažemo četvrta industrijska revolucija, zahteva sve više i više i hardvera i softvera tako da koliko god da imamo tih resursa, uvek je bolje da ih imamo više”, zaključuje Krajnović.
Isidora Ivanišević Živković, Talent Acquisition Manager u kompaniji Adacta takođe se slaže da IT infrastruktura u Srbiji beleži kontinuiran napredak i sve bolje se usklađuje sa savremenim trendovima, iako u nekim područjima još uvek ne doseže vodeće standarde EU i sveta.
„Data centri, na primer, uglavnom su manjeg obima i rade na unapređenju redundansi, otpornosti i kontrola okruženja kako bi dostigli nivo razvijenijih tržišta. Ipak, mnoge organizacije već koriste regionalne ili globalne centre kako bi obezbedile adekvatne performanse i pouzdanost“, pojašnjava ona.
Uvođenje virtualizacije, kontejnerizacija i alata za automatizaciju u lokalnim preduzećima napreduje, po njenoj oceni, ali se još radi na potpunijoj integraciji i usvajanju najboljih praksi.
„Usklađivanje sa standardima bezbednosti i privatnosti podataka takođe je u toku, što će dodatno ojačati poverenje i konkurentnost srpske IT scene. U ovom kontekstu, kompanije poput Adacte, koja posluje i na EU tržištima, mogu doprineti uvođenju naprednih trendova, tehnologija i standarda poslovanja u domaći IT ekosistem. Time se ne samo podiže nivo inovacija i produktivnosti, već i poboljšava pozicioniranje takvih kompanija na tržištu rada i pred potencijalnim partnerima. Uz nastavak ulaganja u modernizaciju data centara, primenu industrijskih standarda i usklađivanje sa međunarodnim zahtevima, srpska IT infrastruktura ima dobre izglede da se još više približi vodećim evropskim IT centrima“ – rekla je Isidora Ivanišević Živković.
Svim navedenim, po oceni naših sagovornika, razvoj infrastrukture prati razvoj srpske IT scene. Ali, ukoliko uspori, to će imati niz negativnih posledica.
Branko Mirković iz RATEL-a smatra da svakako ne zaostajemo u odnosu na zemlje EU i usluge koje korisnicima u Srbiji pružaju operatori po svom kvalitetu i kapacitetu su iznad evropskog proseka.
“Prema podacima dostavljenim od strane operatora, na kraju 2023. godine od ukupnog broja pretplatnika fiksnog širokopojasnog pristupa internetu zastupljenost FTTx pristupne tehnologije (optika) je iznosila oko 31 odsto što je za oko 3 puta povećanje u odnosu na 2019. godinu”, ističe Mirković.
Što se tiče 5G mreže, po njegovim rečima, prve aukcije za dozvole mogu se očekivati krajem naredne godine.
“Strategijom razvoja sistema elektronskih komunikacija u Srbiji do 2027. godine predviđene su aktivnosti na donošenju Pravilnika o minimalnim uslovima za izdavanje pojedniačnih dozvola za korišćenje RF spektra od interesa za uspostavljanje 5G mreža, gde je rok treći kvartal 2024. godine, a nakon toga i sprovođenje postupka javnog nadmetanja (aukcije) za dobijanje i dodelu 5G dozvola, gde je rok poslednjih kvartak 2025. godine”, navodi Mirković.
Dr Nenad Krajnović, smatrajući da domaća IT infrastruktura uspešno prati razvoj industrije softvera, ipak napominje da, kao i u svakom biznisu, tako i ovde imamo da cena usluga značajno utiče na izbor platforme na kojoj će se raditi.
“Imajući u vidu da u Evropi i svetu postoje velike cloud instalacije koje nude povoljnije cene za iznajmljivanje IT resursa, dosta domaćih IT kompanija koristi te resurse izvan Srbije putem Interneta. S druge strane, to nam pokazuje da je kod nas Internet dovoljno dobro razvijen da bi moglo da se uspešno radi na daljinu. To ne znači da adekvatnih resursa nema u zemlji već samo da su cene korišćenja još uvek nešto veće nego u svetu. Ako pak, pored cene, posmatrate i tehničke parametre poput kašnjenja i raspoloživog protoka podataka, vidi se da su domaći IT resursi itekako konkurentni. Ukratko, sva tri elementa IT infrastrukture su tesno povezana i uvek je potrebno posmatrati celokupnu sliku”, navodi ona.
To znači da se svaki od tri elementa IT infrastrukture, koji obuhvata komunikacionu infrastrukturu, hardverske resurse i softver koji se izvršava na navedenom hardveru, uspešno razvija u skladu sa potrebama tržišta.
“Internet mreža ima značajne instalirane kapacitete koji zadovoljavaju sve potrebe našeg i susednih tržišta imajući u vidu da se preko našeg dela Interneta distribuira saobraćaj i za ceo region. Svi telekom i Internet operatori kao i SOX, domaći Internet exchange point, konstantno šire svoje komunikacione kapacitete da bi uspešno ispratili porast saobraćaja. Postojanje velikih data centara u zemlji predstavlja osnovu za smeštanje hardverskih resursa koji su neophodni IT industriji”, kaže Krajnović.
Po njegovom viđenju, sopstveni razvoj softvera nam omogućava da sve prethodno navedeno uposlimo na pravi način da bi se dobili očekivani rezultati.
“Ukratko, smatram da je domaća IT infrastruktura u ovom trenutku dobro razvijena i da može da isprati dalji razvoj privrede i industrije. Naravno, to ne znači da se može stati sa daljom izgradnjom IT resursa pošto je to jedan kontinualan proces koji mora konstantno da prati razvoj industrije, privrede i tržišta”, zaključuje Krajnović.
Na to upozorava i Isidora Ivanišević Živković, koja je mišljenja da sporiji razvoj IT infrastrukture može imati niz posledica po domaću IT scenu.
„Nedovoljno razvijeni data centri, ograničeni kapaciteti i sporije veze sa vodećim cloud platformama usporavaju širenje lokalnih kompanija, otežavajući im da se takmiče s konkurentima iz tehnološki naprednijih sredina. To, zauzvrat, može dovesti do odliva talentovanih stručnjaka i preduzeća koja traže bolje uslove u inostranstvu“ – upozorava Isidora Ivanišević Živković.
Slabija infrastruktura, naglašava, smanjuje i privlačnost za strane investitore, jer oni očekuju stabilno i pouzdano okruženje.
„Kao rezultat, domaće firme češće tragaju za strateškim partnerstvima ili postaju mete akvizicija kompanija iz zemalja sa razvijenijom infrastrukturom. Na duži rok, to može doprineti razvodnjavanju lokalne IT scene kroz gubitak samostalnih domaćih brendova i prepuštanje tržišta stranim igračima“, kaže Isidora Ivanišević Živković.
0 komentara