Dobar deo uspeha kompanije NVIDIA dolazi od njenog rada na metaverse-u, i to u trenutku kada Facebook, koji je promenio svoje ime u Meta, ima velikih problema da tržištu isporuči smislen metaverse proizvod.
Zato smo odlučili da detaljnije pogledamo šta stoji iza tog uspeha koji izmiče mnogim kompanijama, pogotovo kada u obzir uzmemo mogućnost da bi metaverse za Facebook mogao da bude jedan od najvećih promašaja.
NVIDA metaverse uspeh
NVIDIA radi na brojnim elementima metaverse-a već gotovo 28 godina. Kompanija se gotovo isključivo fokusirala na komercijalno tržište jer bi biznis sektor ostvario ozbiljne finansijske benefite od metaverse-a.
Jedan od glavnih razloga za ovakvu odluku jeste prosta činjenica da je komercijalno tržište spremnije da više plati određeni skup proizvod nego običan kupac.
Iako mnogi ne znaju, Nvidia poseduje sopstveni metaverse alat nazvan Omniverse. Što je najvažnije, kompanija je na vreme shvatila da svoj metaverse alat ne može sama da kreira, i iz tog razloga je razvila brojna partnerstva sa drugim kompanijama kako bi razvila specijalizovane radne stanice i servere, kao i ključne servise koji su potrebni da bi se dobio željeni rezultat.
Svaki put kada NVIDIA priča o svom Omniverse uspehu, taj razgovor uključuje veliki broj partnera koji su potrebni kako bi se ostvario pozitivan rezultat za ponudu koja bi trebalo da se u velikoj meri integriše u stvarni svet.
Vremenom, kompanija je kreirala sveobuhvatni set alata koji pomažu developerima da stvaraju sopstvene metaverse instance i popunjavaju ih sadržajem.
Kada smo već kod sadržaja, NVIDIA predvodi i univerzalni dizajnerski jezik kako bi virtuelni objekti bili kreirani velikom brzinom i samim tim bili deo ispunjenja kompanijine vizije.
Facebookov metaverse debakl
Facebook nije krenuo sa ozbiljnijim radom na metaverseu do 2019. godine, gotovo 25 godina kasnije nakon što je NVIDIA počela sa svojim projektom.
Dodatno, Facebook se u samom početku više fokusirao na obične korisnike, a manje na kompanije.
Obični korisnici su znatno više orjentisani na cenu i sadržaj. Kompanija može da aktivira korporativni alat sa nekoliko upotrebnih vrednosti, ali obični korisnici žele vrednost i širinu. Za razliku od kompanija, oni ne mogu da utiču na cenu proizvoda, kao ni na uštedi troškova njegove proizvodnje – barem ne u ovoj tehnološkoj sferi.
Kako bi uspeo, Facebook mora da više pažnje posveti sadržaju, nižoj ceni i povezanim servisima i alatima koji su bolji od onih koje je NVIDIA kreirala jer obični korisnici zahtevaju znatno veću lakoću korišćenja nego profesionalci kojima je korišćenje nove tehnologije posao.
Facebook je pokušao da sve uradi sam, što je dovelo do izuzetno velikih troškova koji su bili povezani sa izuzetno brzom kreacijom metaverse-a – što je zauzvrat dovelo do pada vrednosti kompanije i masovnih otpuštanja.
Kompanija je za svega nekoliko godina pokazala da je cena kreiranja novog tržišta isuviše visoka za samo jednog učesnika, čak i kada je on profitabilan kao Facebook.
Na kraju dana, svima su potrebni partneri, developeri i mnogi drugi saradnici koji bi preuzeli deo cene razvoja jer deluje da nijedna kompanija nema dovoljno finansija i resursa da sama izgradi ekosistem – a metaverse zahteva dubok i sveobuhvatan ekosistem.
Facebook trenutno ne uspeva da stvori dovoljnu potražnju za svojim proizvodom.
Ne samo da je ovaj nedostatak sposobnosti osujetio uspeh Facebooka, već je negativno uticao i na druge projekte kao što je njegov VR sistem.
Posedovanje ogromnih resursa koji Facebook čine marketing supersilom, ali nerazumevanje načina na koji oni moraju da se koriste i nije previše pohvalno, sa druge strane, nije ni jedinstven slučaj, jer se Google suočava sa gotovo identičnim problemom.
Važna lekcija za sve
NVIDIA je uspela, a Facebook nije. NVIDIA je na ovome radila decenijama, i za to vreme stvorila robustan i dubok sistem partnera koji pokrivaju sve aspekte proizvoda koji je razvijen u saradnji sa onima koji će ga koristiti i koji su ga koristile tokom procesa razvoja.
Kada je predstavljen, Omniverse je ostvario uspeh jer je kompanija postavila ozbiljne temelje za to.
Facebook-ov neuspeh rezultat je toga što se kompanija kretala isuviše brzo i sama. Nikada nije pokušala da predstavi proizvod koji bi bio prihvatljiv njegovim konzumentima, cena razvoja bila je isuviše velika i sam projekat je u jednom trenutku ispustio iz vida krajnji cilj.
Lansiranje potpuno novog tržišta nikada nije lako. Možda se mnogima tako čini na kraju, ali vrlo često su potrebne decenije rada da bi se on na kraju osigurao.
NVIDIA je posvetila vreme, trud i kreirala strategija za kreiranje ekosistema – i to je za rezultat imalo njen uspeh.
Sa druge strane, iako se činilo da Facebook tačno zna šta radi, i to mnogo bolje od drugih, ono što je dovelo do poraza bila je sama egzekucija.
Poređenje ove dve kompanije pokazuje nam značaj dugoročnog strateškog planiranja, partnera i jasne ideje o tome gde se za vas nalazi cilj.
A, možda i najvažniju stvar u ovom trenutku – komercijalno tržište je mnogo bolje za metaverse od fokusiranja na obične korisnike.
0 komentara