IT industrija već godinama beleži najbrži rast od svih privrednih grana u Srbiji, a u 2023. vrednost izvoza, prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), dostigla je gotovo 3,5 milijardi evra. Iako su prognoze nezahvalne, zbog promenjivih prilika na svetskom finansijskom tržištu, i za ovu godinu projektovan je rast, a očekuje se i da izvoz premaši četiri milijarde evra.
Premijerka Ana Brnabić nedavno je izjavila da je projektovana vrednost izvoza IT sektora do 2027. godine - čak 10 milijardi evra! Reč je uglavnom o uslugama, koje prema procenama poznavalaca tržišta čine oko 70 odsto vrednosti čitave domaće IT industrije, a preostalih 30 odsto su digitalni proizvodi.
Sagovornici sajta HelloWorld.rs, iako različitih predviđanja kada je reč o stabilnosti tržišta i mogućim otežavajućim faktorima rasta na globalnom nivou, saglasni su u tome da će srpska IT industrija i ove godine zabeležiti rast izvoza. Tradicionalno, ubedljivo najveći deo ovih usluga i proizvoda odlazi na američko tržište, a prema podacima NBS, ostali partneri se nalaze uglavnom u Velikoj Britaniji, Holandiji, Nemačkoj i drugim evropskim državama.
Globalna kriza je ipak ostavila traga i osujetila prošle godine planove mnogih IT kompanija, pa se čini da su u projekcije za ovu godinu svi ušli sa mnogo više opreza.
- Ako uzmem u obzir podatke za prva tri meseca 2023. godine, gde smo mogli da vidimo da je izvoz u tom periodu iznosio 786 miliona evra, i ako posmatram dešavanja u IT industriji tokom ostatka godine, verujem da je ukupan izvoz mogao da dostigne od 3,5 do 4 milijarde dolara. S obzirom na ekonomsku situaciju u svetu i sve geopolitičke faktore koji su uticali na nju u toku prošle godine, rekao bih da se bilo koji rezultat iznad 3,5 milijardi može smatrati uspehom za našu industriju - kaže za HelloWorld.rs Saša Popović, suosnivač i izvršni direktor kompanije Vega IT.
Popović navodi da prati geopolitička dešavanja i njihov uticaj na najveće svetske ekonomije. Trenutne okolnosti, sa mnogo različitih dešavanja širom sveta, takve su da je teško sa sigurnošću predvideti trendove.
- Čini mi se da bi u Evropi, u drugoj polovini godine, moglo doći do smanjenja kamatnih stopa zbog toga što je inflacija počela da pada. Međutim, iako je Američka centralna banka imala podjednako visoke referentne kamatne stope, poslednjih nedelja su investitori u toj zemlji ulagali toliko puno novca da ne razumem otkud im toliko optimizma i pritom se bojim da bi to moglo dovesti do novog talasa inflacije – navodi Popović.
- Kada uzmem sve dostupne informacije u obzir, rekao bih da sam umereni optimista kada je u pitanju ova tema - ne mislim da će se stanje značajno popraviti u najvećim ekonomijama na Zapadu, ali ne očekujem ni značajno pogoršanje krize - dodaje on.
Katanac na dve kompanije u Beogradu
Da situacija i dalje nije sasvim stabilna upozorava Nemanja Čedomirović, osnivač agencije “Growit” i pokretač brojnih značajnih projekata u IT zajednici. Prema njegovom mišljenju, kriza još nije prošla.
- Na globalnom nivou i dalje se dešavaju otpuštanja, situacija nije još stabilna na način na koji je bila do pre nekoliko godina. To će nepovoljno uticati i na Srbiju, pre svega na manje firme koje ne mogu da izdrže duže udarce koji utiču negativno na cash flow kompanija - kaže Čedomirović.
Biću pesimističan pa ću reći da će i krajem godine doći novi talas krize iz SAD, a onda neka bude da sam pogrešio, svima će biti bolje - navodi Čedomirović za HelloWorld.rs
Optimističan, ali oprezan pogled na industriju i trendove ima Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije. On navodi da smo imali rast izvoza od 45% u odnosu na 2022., dok je taj rast u 2023. bio 30 procenata.. Objašnjava i da je ukupna vrednost izvoza od januara do novembra iznosila 3,1 milijardu evra.
- Što se tiče privrede Srbije, ove godine se očekuje stabilna situacija, stopa rasta BDP-a od oko 3,5 odsto, međutim mnogo brine stanje privrede u Nemačkoj, koja je prošle godine zabeležila pad, a ove godine se očekuje da bude ili stagnacija ili „anemičan rast“ - navodi Stanić. - Takođe, očekuje se da se negativni efekat visokih kamatnih stopa tokom 2024. najviše oseti na investicijama u SAD i evrozoni, što svakako smanjuje potencijal za dalji rast, imajući u vidu da je EU glavno tržište za proizvode iz Srbije, a ako dodamo na to i SAD, onda je to ubedljiva većina izvoznog tržišta za IT usluge. Ukoliko stagnacija bude nastavljena, moglo bi da dođe i do punog prelivanja krize na pojedine delove naše privrede, uključujući i pojedine oblasti IT sektora - kaže Stanić za HelloWorld.
Ulaganje u veštačku inteligenciju
Pre nekoliko godina bio je blockchain, a danas je glavni trend u tehnološkom svetu veštačka inteligencija. Svi veliki igrači na tržištu ulažu milijarde u njen razvoj, a vrednosti kompanija koje razvijaju AI tehnologije ili potrebne komponente vrtoglavo rastu. Startapi koji se u svetu bave ovom oblašću najlakše pronalaze investitore za svoje ideje.
Saša Popović veruje da će se nastaviti ulaganje u razvoj i primenu veštačke inteligencije, a to će za sobom i dalje vući ulaganja u infrastrukturu koja je neophodna za njeno korišćenje.
- Međutim, utisak mi je da trenutno postoji nerealno visoka zainteresovanost investitora za ulaganjem u tehnološke kompanije koje baziraju svoje proizvode na veštačkoj inteligenciji. Verujem da će se do kraja ove ili početkom sledeće godine ta ulaganja u ovakve kompanije svesti na neki razumno niži nivo. I to pre svega u smislu da će investitorima ponovo biti bitno da vide da kompanije u koje ulažu već ostvaruju prihode ili bar da imaju ideju i mogućnost da dođu do toga da počnu da generišu značajne prihode - predviđa Popović.
- Čak nevezano za to da li se priča o veštačkoj inteligenciji ili ne, očekujem da će do kraja godine investitori početi više da ulažu u tehnološke kompanije koje su pokazale da mogu da prodaju svoje proizvode i usluge i da pritom budu profitabilne ili su na putu da to postanu. Zanimljivo mi je bilo da vidim da je u Americi broj novih “jednoroga”, to jest firmi čija je vrednost procenjena na preko milijardu dolara, u 2021. godini bio 344 dok je prošle godine taj broj pao na 45. Obazrivije investiranje vidim kao pozitivnu stvar zbog toga što ono vodi ka tome da kapital bude dostupan većem broju kvalitetnih biznisa. Verujem da će se u 2024. godini nastaviti i trend ulaganje u biotehnološke kompanije i da će veštačka inteligencija značajno povećati šanse za njihovim uspehom. Nažalost, iako se i dalje priča o ulaganju u održive tehnologije, utisak mi je da zbog lošije ekonomske situacije možemo očekivati trend pada ovakvih ulaganja i to verovatno tokom cele ove godine, a možda i duže.
Otvaranje novih kompanija
Nemanja Čedomirović smatra da će otvarati nove kompanije, uprkos krizi koja još nije prošla, ali da će i neke veće tehnološke firme kupovati manje.
- Verujem da će pre svega postojeće kompanije promeniti malo način poslovanja, kako bi mogli da se izdrže svi krizni trenuci kada se dese. Pored toga, čini se da kod nas neće biti nekih velikih promena u ovoj godini. Pre bih rekao da će velike kompanije kupovati manje, nego da se otvaraju potpuno nove. Biće pokušaja da se na tehnologijama veštačke inteligencije i mašinskog učenja otvaraju nove kompanije, ali neće biti ekspanzija toga. Ako mogu da stavim neko predviđanje, pre bih se kladio na tehnologije poput low code i no code i da se u tom domenu otvaraju nove kompanije - predviđa Čedomirović.
On kaže i da očekuje konsolidaciju na domaćem tržištu u pogledu usluga koje nudimo, ali i cene radnog sata, koja samim tim utiče i na platne razrede u kompanijama.
- Svakako, iako će krize biti, očekujem usporavanje naglih promena i velikih talasa otkaza, koji će nadam se doprineti da na domaćem tržištu imamo mirniju godinu.
Broj zaposlenih u IT industriji u Srbiji premašio je 100.000, a prema podacima PKS, broj aktivnih kompanija u oblasti IT sektora, bez preduzetnika, u 2022. godini je bio 6.717, a u 2023. godini 7.236. S tim u vezi, Bojan Stanić očekuje nastavak rasta IT sektora, kako u pogledu postojećih kompanija, tako i kroz otvaranje novih, bilo da su u većinskom vlasništvu stranog ili domaćeg kapitala.
I Saša Popović vidi prostor za dalji rast, u kontekstu digitalizacije tradicionalnih industrija i mogućnosti AI da pomogne njihov razvoj:
- Poslovanje kompanija širom sveta je već u velikoj meri digitalizovano. One koje to nisu uradile će verovatno morati da ulažu u digitalizaciju da bi ostale relevantne na tržištu. Mnoge firme iz tradicionalnih industrija se transformišu u tehnološke kompanije i konstantno ulažu u sopstvenu digitalizaciju. Ako to uzmem u obzir, a bez obzira na to koliko će veštačka inteligencija biti popularna u narednom periodu i u kojoj meri ona može pomoći biznisima da budu uspešniji, verujem da će potreba za uslugama i proizvodima tehnoloških kompanija rasti iz godine u godinu. To znači i da će biti prostora za otvaranje novih firmi. Unutar Inicijative Digitalna Srbija, čija je kompanija Vega IT jedna od članica, kao strateški najvažnije oblasti delovanja za naredni period izabrali smo veštačku inteligenciju i razvoj ekosistema biotehnoloških kompanija u našoj zemlji. Vidimo puno prilika za domaće tehnološke kompanije u obe oblasti.
Koraci države za jačanje IT sektora
Bojan Stanić dodaje i da je IT oblast, koja je u vrhu priroteta države, te da se stalno preduzimaju koraci koji će unaprediti ovu oblast, olakšati poslovanje i otvoriti nove mogućnosti na tržištu.
- Vlada Srbije usvojila je nekoliko strateških dokumenata, kojima se definišu prioriteti u razvoju privrede Srbije do 2030. godine. Tu se prvenstveno misli na Strategiju pametne specijalizacije, koja kao prioritetne oblasti izdvaja: prehrambenu industriju, automobilsku industriju, informacione tehnologije i kreativnu industriju. Dakle, Vlada je tim strateškim dokumentima prepoznala IT sektor kao jednog od nosilaca razvoja, za koji treba da bude obezbeđena i dodatna pažnja države – objašnjava naš sagovornik.
- Međutim, IT sektor se zasada razvija na osnovu sopstvenog potencijala, ali je za to jako bitna makroekonomska stabilnost, kao i dostupnost sveta iz Srbije, ali i očuvanje bezviznog režima sa EU i drugim zemljama. Sa druge strane, Privredna komora Srbije posebno ulaže napore u promociju digitalizacije srpske privrede, prvenstvneo kroz rad Centra za digitalnu transformaciju.
Vlada Srbije će, takođe, kako je pre nekoliko dana objavio Naled, do 2026. godine uložiti 100 miliona evra u razvoj AI, a u narednim mesecima očekuje se da bude završena nova Strategija razvoja veštačke inteligencije do 2030. godine, uz prateći akcioni plan. Fokus će biti na pružanju olakšica kompanijama koje planiraju da primene nove tehnologije, što bi za posledicu moglo da ima skretanje pažnje pojedinih IT kompanija sa stranih na domaće partnere i traženje poslovnih prilika na ovdašnjem tržištu.
0 komentara