Sukob u Ukrajini doneo je i nastaviće da donosi mnoge promene na koje niko nije ostao imun. Razumljivo, oni koji su najviše pogođeni promenama i primorani da se prilagođavaju „kako znaju i umeju“ upravo su Rusi i Ukrajinci. Mnogi od njih, koji su bili u mogućnosti, utočište su potražili u Srbiji. Preselili su ovde kompletne porodice, pa i firme.
Prema podacima do kojih je HelloWorld došao u Agenciji za privredne registre (APR), od početka sukoba 24. februara do 31. oktobra ove godine, registrovano je osnivanje 2.919 firmi, čiji su osnivački fizička i pravna lica iz Ruske Federacije. U APR su pojasnili da je od tog broja 785 privrednih društava, kao i 2.134 preduzetnika, čiji su osnivači iz Rusije. Osnovna delatnost većine firmi je usko vezana za informacione tehnologije.
To su, uglavnom, visokoobrazovani ljudi kojima je za posao potreban laptop i internet konekcija. Ukrajinskih firmi je dosta manje - ravno 55, pokazuju podaci APR-a.
Zašto je za sve njih Srbija „obećana zemlja“, šta njihovim dolaskom dobija naša država i koliko su realna očekivanja da će Rusi visokim platama pokušati da privole lokalne IT-jevce u svoje jato?
Što se tiče Ukrajine, na njihovoj teritoriji je sukob, pa je normalan život i rad onemogućen. U Rusiji to nije slučaj, ali su i tamo ljudi suočeni sa ozbiljnim poteškoćama, posebno ako se fokusiramo na IT sektor. Problemi sa bankarskim Swift sistemom, dok su Visa i Mastercard obustavili svoje poslovanje, kao i globalni servisi koji rade u ograničenom režimu ili su obustavljeni, poput Gugla, Tvitera, Fejsbuka i Jutjuba, poteškoće su sa kojima se suočavaju. Sve ovo dovelo je do toga da, na primer, programer koji radi u Moskvi, ne može lako da naplati svoj rad za nekog poslodavca iz druge države, ali ne može ni da radi na način na koji je navikao.
Zašto im je izbor Srbija?
Ruska vlada, svesna da može da dođe do značajnog egzodusa IT stručnjaka, donela je nekoliko „paketa“ mera kako bi se olakšao život IT-jevcima, međutim, i pored svega, za njih je najbolja varijanta, u ovom trenutku, da izmeste svoje firme i nastave poslovanje u „normalnim“ okolnostima.
Srbija, kao država, bila je dosta aktivna u samopromociji kao idealne destinacije za upravo takve firme. One koje će da plaćaju porez kod nas i koje će želeti da rastu, pa samim tim i da zapošljavaju lokalni kadar.
Avio-saobraćaj između Srbije i Rusije funkcioniše nesmetano i to je veoma važna stvar za Ruse koji se odlučuju na preseljenje.
Druga bitna stvar je mentalitet. Veoma smo slični i iste smo veroispovesti. I Rusi i Ukrajinci se u Srbiji osećaju dobrodošlim.
Kao treći razlog mogli bi da izdvojimo troškove života, koji su čak i u Beogradu (još uvek) manji nego, na primer, u Moskvi ili većim gradovima zapadne Evrope.
Pored toga, internet alatke i servisi za promet novca su im lako dostupni. Ipak, Rusi koji su se preselili u Beograd, na primer, uglavnom su zainteresovani za iznajmljivanje stanova i lokala, a svega 5% njih je zainteresovano za kupovinu. To je naravno podiglo cene stanova za iznajmljivanje i o tome se uveliko piše u srpskim medijima, ali nam govori i drugu bitnu stvar, a to je da naše nove komšije nisu sigurne u to koliko će dugo ostati ovde i kakav će uticaj na njihove poslove imati ono što donosi budućnost.
Prosečne plate oko 1.600 evra
Neizvesnost je jedan od razloga zašto ovakve firme uglavnom nisu u mogućnosti da ponude osetno veće plate. Postoje ljudi koji veruju da će Rusiji sankcije biti ukinute odmah po završetku sukoba, međutim, mnogo više je onih koji misle da će sankcije ostati na snazi narednih godina, pa i decenija. To bi moglo da ide u prilog tome da će Rusi ostati ovde duži vremenski period, međutim, niko ne može sa sigurnošću da tvrdi da će tako i biti.
Oni su bili svesni da u Srbiji nema dovoljno IT kadra, pa im je prioritet bio da dovedu svoje radnike. Prosečne plate koje se nude u ruskim i ukrajinskim firmama u Srbiji kreću se u ravni sa prosekom u srpskom IT sektoru, oko 1.600 evra. Naravno, vrhunski stručnjaci mogu da dobiju i duplo više, ali oni su te plate imali i pre dolaska Rusa i Ukrajinaca.
Stigli i veliki igrači
Početkom juna, najveća ruska IT kompanija Jandeks (Yandex) zvanično je otvorila predstavništvo u Beogradu i zakupila poslovni prostor za 700 ljudi. Jandeks je ruski pandan Guglu i usluge preko interneta nudi u više od 70 oblasti, od taksija, do internet pretraživača. Oni su, uglavnom, preselili svoje zaposlene iz Moskve, ali svakako su primili i lokalne radnike.
Imamo i primer velike softverske kompanije „Luksoft“ koja pravi AI softver za BMW. Oni su od marta do danas prebacili oko 1.000 zaposlenih u Beograd, a žele još toliko. Ovo su ozbiljne kompanija, koje će sigurno opstati i tu nema problema.
Treba biti obazriv kod manjih firmi, zato je savet da ukoliko želite da se zaposlite u nekoj od njih, dobro proverite istoriju firme (ako postoji) i sami donesite odluku u svom najboljem interesu. Znanje vam niko ne može oduzeti, a plata će vam zavisiti isključivo od znanja i biće u skladu sa srpskim prosekom, ni manje ni više.
4 komentara