Programiranje nije isključivo muški posao, pa opet, činjenica je da se žene ređe pronalaze u ovom sektoru. Zašto je to tako? Stiče se utisak da im ova oblast poručuje: “Ovo nije mesto za tebe, idi tamo gde ima više žena”.
Sudeći po najnovijim podacima, beli visokoobrazovani strejt muškarac od 25-34 godina i dalje je vodeći na ovom polju. Da li će se i kako ova statistika promeniti? Koji su razlozi za to što nema dovoljno žena na programerskim pozicijama u IT kompanijama? Koja su moguća rešenja koja bi dovela do toga da se stane na put diskriminaciji i da se ova slika promeni – razmotrićemo u narednim redovima.
Koliki je procenat žena u IT sektoru?
Posao programera na svetskom nivou obavlja čak 91.67% muškaraca dok su u 5.31% zastupljene žene, 1.42% čine osobe koje se izjašnjavaju kao nebinarne, a 2.67% je onih koji popunjavajući upitnik nisu naveli rod.
Činjenica je da ima žena u IT-u, ali na nekim drugim pozicijama, a manje među developerima. Čak i u kompaniji Google tek 20% inženjera čine žene. Kada su u pitanju startapi koje vode žene teže je doći do investicija, a investitori im ne postavljau ista pitanja kao i muškarcima, dok su njihovi open-source softveri češće prihvaćeni kada su postavljeni anonimno.
Nedostatak uzora i predrasude okoline
Programiranje nije samo za dečake. Međutim, testiranjem dečaka i devojčica u SAD o osnovama i strukturama programiranja došlo se do toga da su dečaci bili više izloženi kompjuterskom programiranju i da bi se u većem broju prijavili za kurs programiranja u poređenju sa devojčicama. S druge strane, nakon pogledanog jednočasovnog tutorijala, devojčice su pokazale bolje praktične rezultate. Stoga stručnjaci u ovoj oblasti predlažu da se devojčice izlažu programiranju u ranijem uzrastu da bi se kasnije regrutovalo više žena na ovom polju.
Osim toga, na intervjuima za posao žene pokazuju manje samopouzdanja, a ako jednu stavku iz oglasa za posao ne zadovoljavaju, odustaju od prijave za tu poziciju.
Da i devojčice pišu kodove od malih nogu
U periodu kada su veoma zainteresovane za tehnologiju koju koriste (npr. zanima ih kako se razvijaju aplikacije za igrice koje igraju) kod nas nema adekvatne obuke (koja je besplatna i dostupna na nivou državne škole, a ne privatnih kurseva). Kasnije, kada dostignu uzrast da bi se mogle školovati za ovakva zanimanja (na fakultetu), same se povlače, jer im okolina puna predrasuda poručuje da “to nije damski.” Dakle, rešenje je: uvesti programiranje u osnovne škole.
Singapur, Filipini, Australija, Južnoafrička Republika, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati neke su od svetskih država koje su uvele programiranje u osnovnoškolski plan i program. U evropskim zemljama časovi programiranja deo su nastavnog kurikuluma na državnom nivou u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniiji, Francuskoj, Mađarskoj, Irskoj, Izraelu, Litvaniji, Malti, Španiji, Poljskoj, Portugalu, Slovačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Promeniti sve(s)t
Mešoviti timovi i promena svesti ključan su korak ka uvrštavanju žena u programerski svet, ali i poboljšavanju rada timova i davanju prednosti zajedništvu nasuprot konkurenciji. Na taj način se problem sagledava iz više uglova i donose kreativnija rešenja.
Svest se definitivno menja i stvari lagano idu nabolje, pa tako postoje pozitivni primeri koji bi mogli da ohrabre devojčice da se obrazuju za programerska zanimanja. Neki od njih su fondovi, edukacije i programi koji se dešavaju u vladinom i nevladinom sektoru. Da podsetimo, Vlada Srbije usvojila je “Program za osnaživanje žena u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija” koji je u periodu 2019-2020. obuhvatio 4000 pripadnica ženskog pola.
Pozitivnim primerima protiv diskriminacije
Pozitivan primer kod nas je i program “Učenje za 21. Vek” u organizaciji UNICEF-a i Startit-a koji je pažnju posvetio deci iz osetljivih socijalnih kategorija sa fokusom na osnaživanju devojčica da nauče programiranje. Programom su bila obuhvaćena deca koja nemaju pristup digitalnim uređajima, okruženju, niti obuci. Osim toga, projekat „Devojke u tehnologiji“ omogućava mentorstvo i praksu u uspešnim kompanijama u oblasti IKT-a za studentkinje završne godine osnovnih i master studija tehničkih fakulteta.
Neke od platformi i organizacija na svetskom nivou koje se bore za rodnu ravnopravnost u sferi programiranja su She Can Code, Code like a girl i desetak drugih. U komšiluku postoji organizacija IT Girls (BiH) koja obučava učenice osnovnih škola od 13 do 15 godina i na svom vebsajtu predstavlja uspešne žene na ovom polju koje bi devojčicama mogle biti uzor.
Osim sticanja znanja i veština, treba naglasiti i to da su upravo ovakvi poslovi ujedno i najbolje plaćeni na tržištu. Smanjenje rodnog disbalansa u IT sektoru donelo bi prednost za sve ako bi se više žena uključilo u digitalne poslove što bi rezultiralo na opštu korist žena, ali i svetske ekonomije.
8 komentara