Davor Odobašić, nekadašnji direktor bosansko-hercegovačkog sajta za zapošljavanje Posao.ba, prevalio je dugačak, skoro dvadesetogodišnji karijerni put, sa mnogo, kako sam kaže „neizvesnosti i raznih iznenađenja“.
U Sarajevu je počeo kao administrativni radnik u kompaniji, oprobao se i kao regruter, a kasnije i kao šef agencije za regrutaciju, a dokazivao se na tržištu BiH na raznim pozicijama - od izvršnog direktora, biznis partnera, pa sve do country manager-a. Po sopstvenom priznanju, smatra da je imao veliku sreću što je to iskustvo prošao sa ljudima koje jako voli i izuzetno ceni i to je za njega „najbolja uspomena koju nosi sa tog puta“.
Nedavno je napravio još jedan poslovni potez, kada se iz Sarajeva preselio sa porodicom u Beograd, kako bi se pridružio kolegama na sajtu HelloWolrd.rs, najvećoj platformi za zapošljavanje IT-jevaca u Srbiji. Sa pozicije Head of Business Development sajta HelloWorld.rs, spreman je da svo svoje znanje upotrebi kako bi se, na obostrano zadovoljstvo i, što pre, spojili IT kandidati sa kvalitetnim IT poslodavcima.
- Verujem da je danas i pored negativnih trendova u IT sektoru kojima svedočimo na svetskom nivou veoma izazovno zadržati dobre IT radnike. Iako je prema istraživanju koje smo sproveli u jesen 2022. godine, 7 od 10 zaposlenih u IT-ju zadovoljno svojim poslom i smatra kompaniju u kojoj su dobrim mestom za rad, tek oko 60% njih je spremno da ostane u istoj firmi u narednih godinu dana - kaže Davor i dodaje da je najveći procenat takvih među juniorima, a najmanji među seniorima.
Prema njegovom mišljenju, sve to ukazuje da je zadovoljstvo samo jedan od pokretača koji utiču na zadržavanje zaposlenih u kompaniji.
- S obzirom na trenutnu neizvesnost, može se pretpostaviti da će kandidati biti oprezniji i da će se taj period produžiti za dodatnih 6 do 12 meseci. Ali, i dalje će i te kako biti izazovno zadržati ih u budućnosti. Očekujem i da kompanije iz Srbije nakon što se trenutna kriza u IT sektoru na globalnom tržištu stabilizuje budu pod dodatnim pritiskom konkurencije iz inostranstva kroz povećanje mogućnosti rada na daljinu, dajući tako kandidatima opciju da biraju za koje poslodavce i pod kojim uslovima i projektima žele da rade - ističe Odobašić.
Najveći izazov za male firme
On procenjuje da dodatni izazov za kompanije može da bude i smanjenje broja projekata zbog negativnih ekonomskih trendova, najavljivanja globalne recesije.
- Postavlja se pitanje kako u tim uslovima zadržati ljude, kao najvažniji resurs. Oni će biti potrebni da bi se nastavilo uspešno poslovanje kada se situacija popravi. Ovo bi mogao predstavljati i najveći izazov za manje firme, koje rade na nekoliko projekata i imaju slabiji kapital, odnosno nemaju dovoljno sredstava da u tim uslovima dugoročno finansiraju poslovanje. Ipak, verujem da su srpski menadžeri imali više prilika da rade u kriznim vremenima i da će na osnovu tih iskustava uspeti da prebrode nove potencijalne izazove uslovljene globalnim ekonomskim usporavanjem.
Šta su pokazala istraživanja sajta HelloWorld, šta to IT-jevci zapravo žele od posla i nalaze li takve ponude u Srbiji?
- Ovo svakako zavisi od nivoa i senioriteta, ali generalno, pored plate i benefita koji su gotovo standard u svim IT kompanijama, kao glavni motivatori se izdvajaju zanimljivi projekti, dobri međuljudski odnosi i tim, dobar balans privatnog i poslovnog života, mogućnost usavršavanja i napredovanja. Ovo nije nešto što je specifično samo za IT-jevce, već se slični razlozi mogu videti u skoro svim ostalim industrijama sa sve većom važnošću balansa privatnog i poslovnog života. Očekujem da će se ovaj trend nastaviti i biti sve izraženiji i dolaskom novih mlađih generacija na tržište.
Budući da je potreba za IT stručnjacima i dalje velika, prilika za posao ima dovoljno i u skladu su sa očekivanjima IT stručnjaka. U zavisnosti od nivoa, IT-jevci su praktično u mogućnosti da biraju posao i poslodavca u skladu sa svojim preferencijama.
Spajamo kandidata sa idealnom IT kompanijom
Šta bi rekao nekome ko nikada nije čuo za HelloWorld, po čemu se to tačno izdvaja od drugih sličnih sajtova?
- HelloWorld.rs je sajt namenjen IT profesionalcima, na kojem su dostupne sve otvorene IT pozicije na jednom mestu i detaljnije informacije o kompanijama kroz njihove profile, ali i iskustva trenutnih ili bivših zaposlenih. Informacije koje naši korisnici dobijaju putem anonimnih iskustva o radu je nešto što je u IT zajednici jako važan element i kandidati to jako cene. Kandidatima je na taj način, na jednom mestu, omogućeno da na jednostavan način dođu do svih relevantnih informacija kako bi doneli odluku o svojoj karijeri. Oni imaju i mogućnost upisa u bazu biografija - postavljaju set pitanja, na koja zainteresovani poslodavac, pre kontaktiranja kandidata, mora da odgovori. Na ovaj način kandidati dobijaju samo ponude kompanija koje ispunjavaju te uslove i uklapaju se u profil firmi koje kandidat potencijalno traži. Cilj nam je da spojimo IT kandidata sa idealnom IT kompanijom.
Pre nekog vremena preselio si se iz Sarajeva u Beograd. Kako ti izgleda srpski IT izbliza?
- Bio sam veoma pozitivno iznenađen pomacima koji su napravljeni u Srbiji, budući da sam kroz kontakte sa kolegama iz Infostuda imao informacije kako se kreće generalno tržište rada, ali ne i sam IT. Danas mogu da kažem da sam impresioniran širinom i dubinom IT sektora u Srbiji. Pored velikih internacionalnih kompanija, ali i veoma uspešnih domaćih, koje razvijaju složene proizvode i takmiče se na svetskim tržištima, postoji i mnogo inovativnih startapova, što izgleda kao odličan recept za dalji razvoj tržišta i celog ekosistema. Zadivljen sam i projektima na kojim rade srpski IT stručnjaci i raznolikošću njihove primene. Ukratko, srpski IT sektor izbliza izgleda kao snažan i dinamičan, sa širokim spektrom kompanija i tehnologija, te velikom potražnjom za stručnjacima.
HelloWorld je imao 2022. zapaženu kampanju „Da ti ništa ne promakne“ sa glumačkom legendom Brankom Petrić. Koliko je ta kampanja doprinela popularizaciji samog sajta, šta kažu brojke?
- Kampanja je osmišljena i pokrenuta dosta pre mog priključivanja timu. Cilj je ispunjen budući da se radilo o širokoj brend kampanji, a to pokazuje i naša evaluacija. Kraj godine smo dočekali sa višestrukim povećanjima u svim ključnim metrikama, a naročito nas raduje što se kroz značajno povećanje organske posete vidi direktna veza između svih napora marketing tima u prethodnom periodu i povećanja svesti o našem brendu kod ključnih ciljnih grupa. Naravno, ovi uspesi su povezani i sa mnogim tehničkim unapređenjima koja smo uradili, odličnoj saradnji između produkt i marketing tima, ali i svih drugih uključenih u razvoj Helloworld-a.
Za mladog čoveka je najgore da bude nezaposlen
Bio si direktor sajta Posao.ba. Tada su podaci pokazivali da se ambicioznost studenata u BiH često ispoljava u pogledu njihovih nerealnih očekivanja. Na jednom skupu rekao si da se dešavalo da profesori često ubeđuju studente da su neki poslovi sramotni i objasnio da upravo početnici sa ovakvim gardom nemaju šanse da dobiju ili zadrže posao.
Šta bi rekao današnjim studentima, pa i onima koji bi da se bave isključivo IT-jem, kakve poslove da traže i ima li sramnog posla?
- To je bilo jako davno, tako da je jako teško dovesti tu izjavu u današnji kontekst. Svet danas, ali i očekivanja tržišta, i samih kandidata, izgleda potpuno drugačije. Tada su često profesori, ali i roditelji, učili mlade ljude da čekaju „posao u struci“ što je dovodilo do toga da mladi odbijaju da razmisle o poslovima koji su možda ispod njihovih očekivanja i kvalifikacija, ali su im mogli biti dobra odskočna daska za dalju karijeru, naročito u vreme kada je tržište bilo nerazvijeno. Jedan od primera koji mogu navesti, kako bi se razumeo kontekst, je jedna radionica sa mladim ljudima u Sarajevu. U grupi je bilo 20-tak prehrambenih tehnologa, i svi su rekli da traže samo posao u struci. U to vreme je bilo svega par oglasa za to radno mesto u celoj BiH, i čak i tu se tražilo iskustvo od nekoliko godina, koje oni nisu imali. Pokušao sam ih motivisati da razmisle i o drugim poslovima. Iz svog iskustva sam im govorio da nema ničega goreg za mladog čoveka, na početku karijere, nego da bude nezaposlen. I sam sam prošao kroz sličan scenario. Svedočio sam i brzom razvoju i uspešnim karijerama kandidata koji su prihvatali ponude koje su u početku bile ispod njihovih očekivanja.
Današnjim studentima, posebno onima koji žele da se bave IT-jem, preporučio bih da se ne ograničavaju samo na određene poslove ili kompanije. Savetovao bih im da se što pre uključe na tržište, bilo kroz prakse ili neke svoje startap projekte što će im, siguran sam, olakšati razvoj karijere u budućnosti. Trebalo bi da se fokusiraju na sticanje iskustva i širokog spektra znanja, kako bi imali šansu da se prilagode promenama koje ih očekuju u životu, ali i na tržištu rada.
Isto tako, ne treba se stideti početničkih poslova ili onih sa nižom platom, jer svaki posao, bez obzira na to koliko je „prestižan" ili „plaćen", ima svoju važnost. Ne postoji sraman posao, svako iskustvo kod početnika je plus u očima onih koji odlučuju u procesu selekcije i govori mnogo toga pozitivnog o samim kadidatima, i daleko je značajniji podatak u CV-ju, nego što mnogi misle.